Veštačka inteligencija (AI) ima sve važniju ulogu u modernizaciji državne uprave, donoseći efikasnije, brže i transparentnije javne usluge. U vremenu kada građani očekuju digitalnu dostupnost i jednostavnost u komunikaciji sa institucijama, AI postaje ključan alat za unapređenje kvaliteta javne administracije, optimizaciju procesa i donošenje boljih odluka u interesu zajednice.
Jedan od najznačajnijih primera primene AI u javnom sektoru jeste digitalizacija javnih usluga. Umesto tradicionalnih šaltera, građani sve češće komuniciraju sa institucijama putem online platformi, gde im AI asistenti – u obliku chatbotova i virtuelnih pomoćnika – pomažu u popunjavanju obrazaca, zakazivanju termina, proveri statusa zahteva ili tumačenju procedura. Ovakvi alati su dostupni 24/7 i znatno smanjuju opterećenje službenika.
AI omogućava i automatizovanu obradu zahteva i dokumenata, kao što su registracija preduzeća, prijave boravišta, poreske prijave ili zahtevi za subvencije. Umesto ručne obrade, AI sistemi analiziraju podatke, proveravaju usklađenost sa zakonima i donose inicijalne odluke, čime se ubrzava rad uprave i smanjuje mogućnost greške.
U oblasti upravljanja podacima, državne institucije svakodnevno raspolažu ogromnim količinama informacija – od matičnih knjiga i poreskih evidencija, do zdravstvenih i obrazovnih baza. AI pomaže u organizaciji, pretrazi i analizi tih podataka, omogućavajući bolje razumevanje potreba građana i donošenje informisanih politika.
AI se koristi i za otkrivanje nepravilnosti i sprečavanje zloupotreba – u poreskom sistemu, javnim nabavkama, socijalnim davanjima i drugim oblastima. Algoritmi prepoznaju sumnjive obrasce ponašanja, duplirane identitete ili pokušaje prevare, omogućavajući brzu reakciju nadležnih organa i zaštitu javnih sredstava.
U domenu planiranja i donošenja odluka, AI pomaže javnim institucijama da analiziraju demografske trendove, mobilnost stanovništva, ekonomske pokazatelje i druge faktore, kako bi formulisali efikasnije politike – bilo da je reč o urbanizmu, obrazovanju, zdravstvu ili zapošljavanju.
AI takođe ima važnu ulogu u unapređenju komunikacije između države i građana. Analizom komentara na društvenim mrežama, upita preko e-servisa ili rezultata javnih anketa, vlasti mogu da identifikuju ključne probleme i reaguje proaktivno. Ovime se jača poverenje u institucije i podstiče participativna demokratija.
U bezbednosnom sektoru, AI se koristi za analizu video nadzora, praćenje sajber bezbednosti, upravljanje kriznim situacijama i prevenciju kriminala. Algoritmi mogu da identifikuju potencijalne pretnje, prate rizična ponašanja i pomažu u koordinaciji službi u vanrednim okolnostima.
Međutim, upotreba veštačke inteligencije u državnoj upravi mora biti vođena načelima etike, transparentnosti i zaštite privatnosti. Građani moraju znati kako se njihovi podaci koriste, ko je odgovoran za odluke koje donosi sistem, i imati pravo na žalbu u slučaju automatizovane odluke. Takođe, neophodno je ulagati u obuku državnih službenika i jačanje digitalne pismenosti celokupne javne administracije.
Zaključno, veštačka inteligencija u državnoj upravi ne znači samo bržu obradu dokumenata – već transformaciju odnosa između građana i institucija. Ako se primenjuje pažljivo i odgovorno, AI može doprineti efikasnijoj, dostupnijoj i pravednijoj javnoj upravi, koja zaista odgovara na potrebe društva u digitalnom dobu.